Jedna od osnovnih definicija
straha jeste da je to emocija koja ima svoju adaptivnu, zaštitnu ulogu. Strah nas upozorava na
opasnost i zato se kaže da ima i adaptivnu funkciju i da je strah bitan za
preživljavanje. Šta se to desi kada emocija koja ima adaptivnu funkciju počinje
da predstavlja izvor problema?
Važno je napraviti razliku između
razvojnih i neurotskih strahova. Razvojni strahovi su normalan dio
sazrijevanja, vezuju se za određene periode i najčešće prolaze spontano. Neurotski
strahovi se vezuju za određena iskustva, traume ili kada se razvojni strahovi
ne mogu prevladati.
Kako teče razvojna slika straha? Bebe reaguju takođe strahom, što ukazuje na njegovu urođenost. Često se strah javlja i nestaje zajedno sa nestankom njegovog izvora. Nepoznato i strano, bez obzira da li je riječ o ljudima, predmetima ili okolnostima izaziva strah u drugoj polovini godine. Novorođenčetu je potrebno vrijeme da postane upoznato sa svojom okolinom da bi ljude, predmete i okolnosti moglo smatrati poznatim. Nakon toga, u periodu kada dijete prohoda jedan od izvora straha postaju životinje. Strah može predstavljati odgovor na buku i iznenadne, neočekivane pokrete koje životinje prave.
Kako teče razvojna slika straha? Bebe reaguju takođe strahom, što ukazuje na njegovu urođenost. Često se strah javlja i nestaje zajedno sa nestankom njegovog izvora. Nepoznato i strano, bez obzira da li je riječ o ljudima, predmetima ili okolnostima izaziva strah u drugoj polovini godine. Novorođenčetu je potrebno vrijeme da postane upoznato sa svojom okolinom da bi ljude, predmete i okolnosti moglo smatrati poznatim. Nakon toga, u periodu kada dijete prohoda jedan od izvora straha postaju životinje. Strah može predstavljati odgovor na buku i iznenadne, neočekivane pokrete koje životinje prave.
Adolescencija nosi sa sobom razvojno
odgovarajuće strahove. Strahovi od intimnih odnosa, zabrinutost oko odrastanja
i sposobnosti rešavanja problema, strahovi vezani za rat i mir se mogu
pojaviti. Neki strahovi iz školske dobi se mogu pojačati, kao što su strah od
neuspjeha ili ličnih nedostataka. Oni mogu biti i posljedica naglaska koji se
stavlja na uspjeh u srednjoj školi, ali mu doprinose i adolescentove povećane
sposobnosti za uspostavljanje određenih standarda i brige oko ostvarenja tih
standarda. Pojačanu nesigurnost prati i strah da će se ispasti „glupim“. Neki nerealni
strahovi, iako sada već rjeđi, mogu se pojaviti, kao što su strah od
grmljavine, miševa i sl.
Kako se strahovi prevladavaju?
Istraživanja pokazuju da majke koriste različite tehnike kako bi svojoj djeci
pomogle u prevladavanju razvojnih strahova i oni najčešće ne zahtijevaju
stručnu pomoć. To su objašnjenje, uvjeravanje, davanje primjera (milovanje psa
kojeg se dijete boji), upozoravanje djeteta unaprijed sa ciljem pripreme za
potencijalne zastrašujuće okolnosti (npr. kada treba da se primi inekcija u
ambulanti), nuđenjem tehnika za rešavanje problema (npr. da svijetlo ostane
upaljeno tokom noći), postepeni pristup objektu koje izaziva strah, odvraćanje
pažnje ili uslovljavanje na suprotno (npr. kada se djetetu dozvoli da sjedi na
usisivaču kada je strašna mašina ugašena i osmisliti neku igru sa tim) i sl.
- imajte u vidu da je strah djetetu realan - nikada ne bi trebalo smijati se i umanjivati značaj činjenice da je dijete uplašeno.
- djeca nemaju životno iskustvo odraslih da bi mogli da razumiju sva svoja osjećanja. Često su uplašena jer ne raspoznaju šta osjećaju. Razumijevanje i saosjećanje roditelja pomaže u ovakvim situacijama. Nekada je važno pomoći im da se emocija odredi i imenuje. Važno je pomoći im da izraze to što osjećaju. Prije same borbe sa strahom, važno je raspoznati ga i dati osjećanjima svoj glas.
- pomozite djeci da nauče nešto o stvarima kojih se plaše. Naučite zajedno više o životinjama, ukoliko je to izvor straha. Znanje postaje moć, jer se djeca često upravo plaše jer ne znaju šta se dešava ili kako nešto radi.
- staro dobro igranje uloga - sa igračkama se divno može napraviti scena straha i rešenja kroz igranje uloga.
- rutina djeci daje osjećaj sigurnosti i smanjuje se očekivanje naglih događaja. Obezbijedite svom djetetu jasan raspored dnevnih aktivnosti.
- Uvedite male nagrade za prevazilaženje straha. Kada vidite da se vaše dijete hrabro i uspješno suočava istaknite koje vještine je dijete upotrijebilo.
Aleksandra Mitrović, porodični terapeut
Нема коментара:
Постави коментар